Konačno Otkriven Čovjekov Izravni Predak?

Dva kostura pronađena u jednoj spilji u Južnoafričkoj Republici vjerojatno pripadaju vrsti koja je bila izravni predak Homo erectusa, a time i suvremenih ljudi, objavili su u četvrtak znanstvenici.

Drevni je par prije dva milijuna godina snašla traumatična smrt. Odrasla ženka i mladi mužjak vjerojatno su propali kroz svod podzemne spilje i ostali zarobljeni u njoj nekoliko dana ili čak tjedana prije nego što su umrli od gladi. Ostatke para, možda majke i sina, bujice vode odnijele su potom u podzemno jezerce u kojem su se postupno okamenili.

Neobična sudbina koja ih je zadesila, zahvaljujući kojoj su kosturi odlično očuvani, omogućila je znanstvenicima jedinstven uvid u prirodu tih hominida. Stručnjaci koji su ih istražili uvjereni su da bi oni mogli biti izravni preci suvremenih ljudi.

Drevni fosili pronađeni su u sedimentima podzemne spilje u Malapi oko 40 km od Johannesburga. Pronalazak dijela fosila najavljen je još prošle godine, međutim u nizu radova koji su u četvrtak objavljeni u uglednom časopisu Science znanstvenici su prvi put predstavili podrobnu analizu njihove anatomije.

Na temelju skeniranja u visokoj rezoluciji i preciznih mjerenja lubanje, karlice, šake i stopala, autori studije zaključili su da je Australopithecus sediba, odnosno `južni majmun` izravni predak Homo erectusa, drevnog stvorenja iz kojeg su se razvili ljudi.

Voditelj tima Lee Berger, paleoantropolog s University of Witwatersrand u Johannesburgu, ističe da su kosturi neobična mješavina primitivnih – majmunolikih i suvremenih osobina.

`Istražili smo ključne dijelove anatomije koji se uvijek koriste u identificiranju jedinstvenih svojstava ljudskih bića`, rekao je Berger za BBC. `Svako od njih moglo se razviti neovisno, međutim malo je vjerojatno da su se ona sva razvila zajedno ako A. sediba nije povezan s našim nasljeđem.`

`U ovom otkriću A. sedibe izvanredno je to što nitko nije očekivao da ćemo ikada pronaći vrstu koja bi bila vjerodostojan prijelazni oblik. Ovo su kosturi koje ćemo proučavati toliko dugo koliko ćemo istraživati i ljudsku vrstu, a to nam daje priliku da napravimo malu pauzu`, izjavio je Berger za Guardian.

Ako bude potvrđeno, novo će otkriće isključiti druge fosile koje su neki znanstvenici predstavljali kao moguće drevne ljudske pretke.

Prema postojećim teorijama, ljudska se vrsta razvila iz Homo erectusa koji je živio prije više od milijun godina. Mnogi paleontolozi smatraju da se ta životinja razvila iz još primitivnijih hominida – Homo habilisa ili Homo rudolfensisa. No istraživanje fosila A. sedibe pokazuje da je anatomija tih stvorenja, iako su starija od navedenih kandidata, u određenim elementima bila razvijenija od mlađih kandidata. Drugim riječima, čini se da je A. sediba najvjerodostojniji kandidat za pretka H. erectusa.

Izuzetna svojstva A. sedibe

U datiranju ostataka A. sedibe korištene su najsuvremenije precizne tehnologije kojima je utvrđeno da su stari između 1,977 i 1,98 milijuna godina. To pak znači da su dovoljno stari da budu preci H. erectusa.

Skeniranjem rendgenskim zrakama u European Synchrotron Radiation Facilityju u Grenobleu znanstvenici su uspjeli stvoriti virtualan odljev mozga mladog mužjaka. Na temelju odljeva zaključili su da je imao zapreminu od oko 440 prostornih centimetara, odnosno da je bio velik poput grejpa srednje veličine, što znači da je bio znatno manji od mozga slavnog fosila nazvanog Lucy i starog oko 3,2 milijuna godina. No zanimljivo je da je njegov oblik puno sličniji ljudskom, osobito u prednjem dijelu. To vjerojatno ukazuje na početke reorganizacije mozga koji su bili ključni za razvoj suvremenih ljudi.

Karlica A. sedibe je kratka i široka poput ljudske, a stariji fosili poput Lucy imali su plosnatiju karlicu. Prema uvriježenoj teoriji, ljudska se karlica razvila zajedno s većim mozgom i tako omogućila rađanje djece s većim glavama.

Desna šaka ženke vrlo je cjelovita i više nalikuje ljudskoj šaci od bilo kojeg drugog fosila majmuna. Njezini su prsti u odnosu na palac kraći nego kod čimpanzi. Istovremeno, čini se da su bili opremljeni snažnijim mišićima potrebnim za hvatanje, što pak pokazuje da je A. sediba dosta vremena provodio u krošnjama drveća.

Stopalo fosila uglavnom je nalik na ljudsko, a na njemu su uočljivi i tragovi luka i Ahilovih tetiva. No peta mu je bila više nalik na majmunsku, a imao je i nižu goljeničnu kost. Znanstvenici vjeruju da su ta svojstva omogućila hominidu karakterističan hod po tlu.

Profesor Chris Stringer iz londonskog Prirodoslovnog muzeja ističe da to otkriće ipak još nije i kraj priče. `Moguće je da je postojalo nekoliko različitih vrsta australopitekusa koji su svi istovremeno razvijali ljudske oblike nakon što su počeli jesti meso, proizvoditi oruđe i prevaljivati veće udaljenosti`, objasnio je Stringer, a prenosi tportal.hr

Pronašli ženu za koju se vjeruje da je Mona Lisa

Tim istraživača iz Firenze iskopat će kosti žene za koju se vjeruje da je Leonardu da Vinciju bila model za njegovu najpoznatiju sliku. Znanstvenici se nadaju kako će rekonstrukcija njezina lica napokon okončati dugogodišnje polemike je li Lisa Gherardini bila model za Mona Lisu ili nije.

Jedna od najpoznatijih slika na svijetu poznata je i pod imenom La Gioconda, po Francescu del Giocondu, suprugu Lise Gherardini, koji je od da Vincija naručio portret svoje supruge.

Iskopavanje će započeti krajem travnja u nekadašnjem samostanu u središtu Firenze. Iako je prema podacima iz tog vremena Gherardini 1542. godine pokopana u samostanu Sant`Orsola, vjeruje se kako je njezina grobnica preseljena u samostan u kojem će se i iskopavati. Loša je vijest da su ostatke baš tog samostana prije 30 godina buldožeri sravnili sa zemljom. No, pretpostavlja se da su grobnice ispod zemlje ipak neoštećene.

Pronašli Fosil Vombata Veličine Automobila

Kostur rođaka današnjih vombata iskopan je prošli tjedan u Queenslandu, a znanstvenici vjeruju da bi ovo otkriće moglo dati nove informacije oko izumiranja te vrste, piše Sina. Ovaj do sada najkompletniji fosil vombata visok je dva metra i dugačak 3 i pol metra, piše Sina.

Veliki vombati, životinje srodne koalama, živjeli su prije nekoliko tisuća godina. Težili su tri tone i bili su najveći tobolčari koji su ikad hodali Zemljom.

Pronašli 10.000 Godina Star Fosil Mamuta

Lokalni ruski dužnosnici objavili su da je čuvar sobova otkrio ostatke mladunčeta mamuta na ruskom Arktiku, objavio je tamošnji tisak.

Rendžer je jednomjesečnog mamuta otkrio kopajući po permafrostu, zaleđenom tlu. Na isti način je prije četiri godine njegov kolega naletio na ženku mamuta staru 40.000 godina.

Mamutica nazvana Ljuba prema čovjeku koji ju je otkrio bila je gotovo savršeno očuvana, toliko da su joj koža i unutarnji organi ostali netaknuti.

Mladunče mamuta, za koje stručnjai kažu da je očuvano jednako kao i Ljuba, bit će prebačeno u glavni grad regije Salekhard i spremljeno na hladno kako bi se mogla nastaviti isktraživanja.

Jedan pregled otkrit će nam kada ćemo umrijeti?

Povišena razina enzima `cathepsin S` u krvi povezana je sa srčanim bolestima i rakom, te može biti rani pokazatelj smrtnosti u starijih ljudi, a postoje procjene kako bi se u budućnosti pregledom moglo prognozirati vrijeme smrti. Farmaceutske kompanije već su krenule istraživati kako blokirati opasni enzim.

Istraživanje koje je proveo tim znanstvenika na švedskom Sveučilištu u Uppsali uzdrmalo je pojedine znanstvene krugove. Naime, istraživanjem koje je trajalo više od 12 godina su kod više tisuća ljudi mjerili razinu enzima `cathepsin S` u tijelu i otkriveno je da su oni s višom razinom spomenutog enzima imali više vjerojatnosti da će brže umrijeti.

Pri tome treba napomenuti da je `cathepsin S` povezan sa srčanim bolestima i rakom, ali može biti rani pokazatelj smrtnosti kod starijih ljudi.

Dijelovi satelita teškog 6,5 tona padaju na Zemlju

Iako će veći dio satelita izgorjeti u Zemljinoj atmosferi, njegovi manji komadi mogli bi pasti na bilo koje naseljeno područje, uključujući Europu.

Zemlji prijeti nova opasnost od otpisane "nebeske letjelice". NASA-in istraživački satelit Upper Atmosphere Research Satellite (UARS) trebao bi uskoro pasti na naš planet, što je izazvalo zabrinutost stručnjaka koji smatraju da bi neki njegovi dijelovi mogli pogoditi naseljena područja. Šest i pol tona težak satelit, lansiran 1991., prije šest godina ostao je bez goriva, a svoj konačni nekontrolirani pad doživjet će potkraj rujna ili početkom listopada.

Arktičkog leda nestat će za 30 godina

Sjeverozapadni prolaz ove je godine ponovno bez leda, a stručnjaci upozoravaju da bi se cijelo polarno područje moglo odmrznuti već kroz 30-ak godina.

Arktički led otopio se do razina kakve nisu zabilježene otkad su počela satelitska promatranja 1972. Znanstvenici vjeruju da u posljednjih 8.000 godina njegova zapremina nikada nije bila manja. Snimke što su ih objavili fizičari sa sveučilišta Bremen otkrivaju da je arktički led još 8. rujna pokrivao površinu od oko 4,24 milijuna četvornih kilometara, a predstoji mu još najmanje tjedan dana otapanja. Dosadašnji minimum od 4,27 milijuna četvornih kilometara izmjeren je 17. rujna 2007. godine.

Otkriven egzoplanet na kojem bi moglo biti života!

Astronomi Europske južne promatračnice (ESO) svojim su vrhunskim lovcem na egzoplanete HARPS otkrili 50 novih svjetova, među kojima i 16 super-Zemalja. Jedna od njih nalazi se u nastanjivoj zoni matične zvijezde, što znači da bi mogla podržavati život.

Ovo najveće skupno otkriće egzoplaneta u povijesti predstavljeno je na konferenciji o Ekstremnim solarnim sustavima u Wyomingu u SAD-u. Istraživanje je također pokazalo da najmanje 40 posto zvijezda sličnih Suncu ima barem jedan planet lakši od Saturna.

Strašne zubarske bušilice odlaze u povijest

Uskoro bi zujanje zubarske bušilice trebalo zauvijek utihnuti, tvrde najnovija istraživanja, prenosi B92.net.
Naime, znanstvenici vjeruju da su otkrili tajnu potpuno bezbolnog punjenja od posebnog materijala koji popravlja pokvarene zube bez potrebe za bušenjem.
Metoda "punjenja bez bušenja" oponaša stanje koje potiče obnovu cakline. Zubna se caklina formira oko proteinskih molekula, a znanstvenici su napravili proboj reproduciranjem prirodnog proteina u tekućinu koja se može nanijeti na zub.
Zubi se počinju kvariti kada kiseline bakterija koje se nalaze u ustima uzrokuju mikrioskopske rupe u caklini. Kada se proteinski rastvor nanese, on trenutno popunjava te rupe i formira podlogu od proteina na kojoj se caklina počinje regenerirati.

Švicarska kompanija je licencirala tehnologiju za testiranje širom svijeta i nada se da će razviti lijek za široku upotrebu u stomatologiji.

Hawking odnio najluđu okladu u povijesti fizike?

Prije nekoliko godina svjetski su mediji objavili provokativnu vijest da se slavni britanski fizičar Stephen Hawking javno kladio u 100 dolara da Veliki hadronski sudarač (LHC), ali i drugi akceleratori nikad neće uspjeti pronaći Higgsov bozon, koji se smatra nosiocem mase većine elementarnih čestica.

Njegova je tvrdnja izazvala pravu uzbunu u znanstvenoj zajednici, a škotski fizičar Peter Higgs, po kojem je bozon dobio ime (istraživanja Higgsa i njegovih kolega 1960-ih udarila su temelje ideji o postojanju misteriozne čestice) provokaciju je doživio kao osobnu uvredu. Higgs se tada požalio da bi odgovor na Hawkingov izazov bio poput 'kritiziranja princeze Diane', no konačno mu je ipak uzvratio 2008. godine, nakon što se Hawking u jednom intervjuu našalio rekavši da bi zapravo bilo zanimljivije kada LHC ne bi pronašao bozon.

Tom prigodom Higgs je izjavio da Hawkingovi izračuni na kojima je utemeljio svoje tvrdnje nisu točni te da ideja kojom je vođen nije dobra jer je 'pokušao objediniti teorije fizike čestica i gravitacije... na način na koji to nijedan teorijski fizičar ne bi smatrao ispravnim'.

Stara neefikasna žarulja sa žarnom niti odlazi u povijest

Europska unija je još u rujnu 2009. zabranila prodaju neefikasnih sijalica sa žarnom niti, a sada je došao trenutak da se ta zabrana provede u djelo.

Preciznije, od danas u EU stupa na snagu zabrana sijalica sa žarnom niti snage 60 W, a prva zemlja koja će provesti zabranu jest Velika Britanija. Sijalice snage 40 W i niže bit će zabranjene tijekom 2012. godine.

Čemu uopće zabrana? Stari tip žarulja izrazito je neefikasan - gotovo 95 posto energije koju dobije žarulja pretvori u toplinu, a samo pet posto u svjetlost. S druge strane, tehnologija LED žarulja već godinama napreduje i te su žarulje sjajne, troše vrlo malo energije i dugo traju. Jednostavno, nema smisla više koristiti stare, neefikasne žarulje ako postoji znatno bolja alternativa.